Petrovaradinska tvrdjava
 
   Sadasnja tvrdjava podignuta je izmedju 1690. i 1776. godine prema francuskom Vobanovom fortifikacionom planu. "Gibraltar na Dunavu" kako su ga zvali, se najintenzivnije gradio za vreme vladavine carice Marije Terezije.
   Petrovaradinska tvrdjava zauzima povrsinu od 112 hektara sa jedinstvenim sistemom podzemnih hodnika duzine 16 kilometara. Pocetkom Prvog srpskog ustanka u arsenalu Petrovaradinske tvrdjave su montirani prvi ustanicki topovi koji su preko Srema krijumcareni u Macvu. U Tvrdjavi je nakon propasti ustanka bio interniran Karadjordje sa svojim vojvodama. U vreme Bune 12. juna 1849. godine, madjarska vojska sa Tvrdjave je bombardovala Novi Sad, koji je zapaljen i gotovo ceo unisten.